Kako se nositi s mobingom na poslu
Mobing na poslu danas je možda sve češći, dosta ljudi trpi razne vrste maltretiranja, a mobing se smatraju pogrdne riječi, ponižavanje, razne psovke i slično. Maltretiranje se može događati između kolega ili između nadređenog i osobe koja je na nižoj poziciji. Vrlo često se to događa namjerno, netko se nekome ne sviđa te se služi maltretiranjem kako bi ga ponizio, želi ga ili ju izbaciti iz društva na poslu ili se netko jednostavno osjeća ugroženim zbog te osobe.
Koji god razlog bio, mobing se ne smije zanemarivati. Osoba koja trpi maltretiranje treba što prije tome stati na kraj. Treba s nekime porazgovarati, s kolegama ili možda sa stručnom osobom ili odvjetnikom, sve ovisi o čemu se radi. Žrtve su najčešće žene, te osobe koje izbjegavaju konflikte i koje su dobre u svom poslu. Kada osoba koja maltretira vidi da može ponižavati drugu osobu tada će to i nastaviti raditi a baš iz tog razloga treba odmah reagirati. Nemojte sebe kriviti za takvo ponašanje jer mobing nikada nije opravdan i nije bitno radi li se o kolegi ili nadređenoj osobi. Morate sami reagirati i reći osobi koja vrši mobing nad vama da to nećete trpjeti i da je takvo ponašanje skroz neprihvatljivo. Zapamtite da je mobing kažnjiv i da vi i vaše zdravlje niste zaslužili da se netko prema vama tako ponaša.
Trudnoća i posao
Trudni ste i sada ne znate trebate li otići na čuvanje trudnoće ili nastaviti raditi, kada reći svojim kolegama a pogotovo nadređenima. Nemojte brzati s takvim stvarima. pričekajte prvi pregled kod svog ginekologa. Tu ćete vidjeti sve, koliko ste trudni i je li sve u redu. Možete se odmah konzultirati sa ginekologom oko čuvanje trudnoće ili s nastavkom rada.
Obično se čeka barem tri mjeseca da objavite sretnu vijest, pa pokušajte i vi tako. Tek tada objavite vijest kolegama i šefovima. Razgovarajte o svojim željama, želite li otići na čuvanje trudnoće ili ostati raditi dokle god možete. Ako imate stresan posao ili radite negdje gdje biste se mogli zaraziti ili razboliti, poput bolnice ili laboratorija, tada se svakako preporuča odlazak na čuvanje trudnoće. Sami ćete sigurno vidjeti što možete i koliko možete. Najvažnije je da se ne forsirate. Ako znate da je s trudnoćom sve u redu i vi se sasvim dobro osjećate tada nema razloga da napustite posao, možete raditi sve dok zakonski ne odete na porodiljni a to je 28 dana prije poroda.
Prijateljstvo sa šefom - da ili ne
Prijateljstva ponekad mogu početi vrlo brzo, a nekada se grade godinama. Ako radite dugi niz godina u jednoj firmi tada vjerojatno imate barem jednog kolegu s kojim se družite i privatno, što je vrlo normalno i razumljivo. Ponekad je teško imati neko prijateljstvo sa šefom jer prema njemu osjećamo poštovanje kao prema autoritetu, a i sam šef možda ne želi izgubiti taj autoritet koji ima prema svojim zaposlenicima.
Ako se ipak i dogodi jedna vrsta prijateljstva između zaposlenika i šefa, tada bi to prijateljstvo trebalo ostaviti za privatan život. Kolege bi mogli krivo shvatiti vaše motive. Možda želite na taj način doći do promaknuća ili bolje plaće pa bi vas kolege mogle početi izbjegavati. Ako pak vaš šef posumnja u vaše motive, tada vam se nikako dobro ne piše. Prijateljstvo u privatnom životu je najbolje tamo ostaviti jer na poslu morate pokazati poštovanje prema šefu i prema njegovom autoritetu. Najbolje je ponašati se profesionalno i jednostavno raditi svoj posao. Ponekad je i šef taj koji drži distancu i ne želi sklapati prijateljstva upravo iz razloga da se ne dogodi rival među zaposlenicima, te da kasnije ne bi došlo zbog sukoba kako u privatnom tako i u poslovnom svijetu. Odnos između zaposlenika i šefa nije lak ako dođe do prijateljstva, ali s druge strane, to i nije baš tako loše ako znate granicu koju ne smijete prijeći na poslu.
Što ne biste trebali reći šefu
Svatko od nas se u svojoj karijeri barem jednom našao u situaciji da mu nadređeni nije baš previše drag, iz kojekakvih razloga i kako biste najradije dali otkaz i bili sam svoj gazda. No, realno gledano, sada to niste i tako se ponašajte.
Bez obzira na to kakvi su vaši odnosi sa šefom, dobri ili loši, nekih bi se pravila profesionalnog ponašanja svakako trebali pridržavati. A ta pravila uključuju i komunikaciju, postoje neke stvari koje biste trebali izbjegavati govoriti šefu ako želite da vaši odnosi i dalje budu takvi kakvi jesu.
“Bivši šef je to radio drugačije" - ovo bi trebalo izbjegavati pod svaku cijenu. Novi šef će dobiti dojam kako ste ostali u prijašnjim vremenima i da niste prilagodljivi.
“Ovo je najbolje što sam mogao napraviti“ – samo po sebi je jasno, rekli ste da ne možete bolje od nečega što nije dobro.
“To nije moj posao“ - u vašem ugovoru o radu, u opisu posla, vjerojatno piše da ćete, osim točno određenih zadataka, raditi i druge zadatke koje šef od vas zahtjeva, ako će za to postojati potreba. Različiti zadaci pružaju vam mogućnost učenja i izvan vašeg područja stručnosti. Uostalom, da vam šef ne vjeruje i ne vjeruje da ste vi za to sposobni, ne bi vas uopće ni tražio. Ako mislite da već imate previše posla, recite to šefu i dio posla delegirajte na druge kolege u uredu. Ukažite na stručnost drugih osoba i recite da su oni puno bolji kandidati za takvo nešto.
“Premala mi je plaća“ - ništa ne može razbjesniti menadžera kao traženje povišice bez argumenata i opravdanja. Nije važno što imate kredit, ili se planirate vjenčati, ili su vam djeca krenula u školi. To su vaši problemi koji se temelje na vašim izborima, ne problemi tvrtke. Ako želite više novca, dođite šefu s obrazloženjem zašto ju zaslužujete, koje se temelji na vašim rezultatima. Nemojte ga dovesti pred zid.
“Nije moja krivnja“ - čak i da nije vaša krivnja, nemojte to reći (koliko god vi to htjeli). Umjesto toga, kako se kaže, okrenite drugi obraz. Umjesto negiranja krivnje, pokušajte predložiti neka rješenja za rješavanje tog nastalog problema. Ne samo da ćete pokazati svoju profesionalnost i izbjeći potencijalni sukob sa svojim šefom, već ćete mu/joj dati do znanja da ste fokusirani na posao i da vam je važnije naći rješenje nego ustanoviti tko je za što kriv.
Što ne biste trebali pitati na razgovoru za posao
Vaš stav je prva stvar koju će poslodavac zamijetiti. Iz kratkog kontakta poslodavac će nastojati zaključiti kako surađujete s drugim ljudima, s koliko entuzijazma prilazite stvarima, koliko ste usredotočeni na ono što radite, te koliko ste samoinicijativni, komunikativni, uporni i kreativni.
Kandidati često ne primjećuju da ne daju direktan odgovor na postavljeno pitanje. Slušajte što vas se pita i pružite tražene informacije. Ako niste razumjeli što se od vas traži, na predpostavljajte, nego pitajte. Intervju vam pruža mogućnost za ispitivanje svih aspekata posla ili tvrtke koji vam još nisu poznati. Postavljanjem pitanja pokazujete interes i želju da savjesno i kvalitetno obavite željeni posao.
No što nikako ne biste trebali pitati su pitanja poput :
Koliko ću godišnjeg odmora imati i povećava li se godišnji odmor s vremenom?
Je li predviđen porast plaće?
Možete li mi reći nešto o lošem imidžu vaše tvrtke u javnosti?
Ima li istine u priči o promjeni vašeg predsjednika uprave?
Zajednički posao bračnih partnera
Žene su organiziranije, pedantnije, praktičnije, intuitivnije, emotivnije i pronicljivije. Više pozornosti obraćaju na međuljudske odnose, promisle prije neke akcije, odgovornije su, dosljednije, zrelije i urednije. Savjesnije su i nisu pohlepne kao muškarci. Muškarci su pak fokusiraniji, predaniji poslu i spremniji na rizik, racionalniji su, oprezniji, prodorni, snalažljiviji i često probitačniji. Imaju veliku potrebu za dokazivanjem, vole osjećaj moći, a bolji su stratezi od žena. Impulzivni su i teško podnose poraze, samosvjesniji su i nerijetko bezobrazniji, grublji i agresivniji, ali i odlučniji od ljepšeg spola. Muškarci bolje i efikasnije raspolažu financijama, dok se žene bolje fokusiraju na prodaju i općenito na međuljudske odnose, što konkretno znači da se dva tako različita spola savršeno nadopunjuju, ne samo u braku, nego i u poslu. Parovi kojima je to uspjelo slažu se da je najvažnija karakteristika dobrog braka, ali i posla, međusobna komunikacija.
Brak sam po sebi, ali i djeca, dijele tek drugo mjesto na listi prioriteta parova koji uspješno balansiraju zajednički bračni i poslovni život. Neugodnosti mogu stvarati primanja, jer oba partnera ovise o jednom izvoru, emocije se također mogu upletati u posao, a okolina će uvijek imati predrasude. Veliki problem može nastati za zaposlenike, koji smatraju kako su bračni partneri u poduzetništvu prava katastrofa za radnike. Muškarac se može osjećati slabije ukoliko mu žena pred zaposlenicima dovede autoritet u pitanje, što je siguran put u probleme. Upravljanje tvrtkom od strane bračnog para ima i brojne prednosti, a najčešće spominjane su podrška, iskrenost i bezgranično povjerenje, lakša komunikacija i odanost.
U Hrvatskoj je najviše obiteljskog poduzetništva u području poljoprivrednih djelatnosti, gdje se ono zasniva na obiteljskoj tradiciji. Mnogo je obiteljskog poduzetništva i u području turizma i ugostiteljstva, tamo se ono obično zasniva na mnoštvu sezonskih poslova u obliku turističkih apartmana i soba za iznajmljivanje sa prehranom gostiju ili bez nje i na relativno sigurnoj potražnji, što zahtijeva relativno skromne marketinške napore nositelja tih projekata, jer im je tržište praktično osigurano visokom razinom ukupne turističke potražnje.
Kako stvoriti više vremena u poslovnom danu
Bitno je kako iskorištavamo vrijeme koje nam je dano na raspolaganje. Većina nas upadne u zamke koje trate naše dragocjeno vrijeme. Morate sve kontrolirati i ne vjerujete da će vaš kolega obaviti posao onako kako ste zamislili, pa radije vi odradite sav posao. Vrijeme je da naučite prihvatiti pomoć od svojih kolega i da delegirate posao svojim podređenima. Jedan od najvažnijih savjeta, kako što bolje iskoristiti vrijeme i kako posao obaviti u zadanom roku, jest da smanjite svoju odsutnost.
Uvijek postoje zadaci koje biste najradije samo „pomeli pod tepih“ i zaboravili, ali odgađanjem tih zadataka samo ćete si zagorčati život i potrošiti mnogo nepotrebnog vremena. Čim prije obavite i one mrske zadatke, imati ćete više vremena za sebe. Ako jednostavno imate osjećaj da se ne možete natjerati obaviti određeni zadatak, postavite si nekoliko ključnih pitanja: „Što ustvari ja izbjegavam i zašto izbjegavam zadatak?“ Potražite obrazac u svojem ponašanju. Imajte na umu da mnoge osobe koje odgađaju obavljanje zadataka, se boje da neće uspjeti. Umjesto straha od neuspjeha, početak obavljanja zadatka gledajte kao prvi korak prema promjeni. Ako radite više poslova i zadataka od jednom, najvjerojatnije je da ne radite zapravo nijedan od njih kvalitetno. Radije si uzmite vremena i prvo napravite jedan pa drugi zadatak. Tako ćete sigurno biti produktivniji.