Brzizajam.com blog

Što je regres, kada se plaća dopust, a kada ne, koji su opravdani izostanci s posla, slobodni dani u vrijeme smrtnog slučaja, što kada se ne iskoristi godišnji, kašnjenje na posao i lažno bolovanje

  • Datum: 08. svibnja, 2018
  • Autor: brzizajam.com

Što je regres

Vjerojatno ste čuli za regres, ali možda niste još dobili tako nešto. Regres se isplaćuje jednom godišnje i to u svrhu korištenja godišnjeg odmora radnika. Zakonom nije propisano da poslodavac mora isplatiti regres radniku, pa ne čudi da ih većina niti ne isplaćuje.

Regres se može regulirati u kolektivnom ugovoru, u ugovoru o radu, pa ako imate ugovoreni regres to će vam zaista dobro doći kod godišnjeg odmora. Ukoliko radnik ne koristi godišnji odmor tada niti nema pravo na regres. Može se isplatiti do najviše dvije i pol tisuće kuna, te se mora isplatiti najkasnije do kraja lipnja iduće godine. Dobro proučite ugovor, možda niste vidjeli dio o regresu i svakako uzmite godišnji odmor kako bi vam se regres mogao isplatiti ukoliko imate pravo na njega, jer ipak, dodatak na plaći itekako dobro dođe.

Kada vam se plaća dopust, a kada ne

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo, tijekom kalendarske godine na ukupno sedam radnih dana plaćenog dopusta. Moguće je i više dana ako je tako uređeno kolektivnom ugovorom, pravilnikom o radu ili vašim ugovorom o radu. Na plaćeni dopust imate pravo u određenim životnim situacijama kao što su sklapanje braka, porod supruge, bolest ili smrt užeg člana obitelji. Pravo na plaćeni dopust imate i za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja. Dobrovoljni darivatelji krvi imaju pravo na jedan slobodan radni dan po svakom darivanju. Plaćeni dopust nije isto što i godišnji odmor te se dani plaćenog dopusta ne ubrajaju u godišnji odmor.

Uz ove dvije vrste plaćene odsutnosti s rada, na vaš zahtjev, poslodavac vam može, ali i ne mora, odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta, osim što nećete primati plaću, sva vaša prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju. Za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta vaš radni odnos kod istog poslodavca nije prestao. Međutim, razdoblje mirovanja radnog odnosa se neće vam se uračunati u radni staž, ali se uračunava u neprekidno trajanje radnog odnosa.

Koji su opravdani izostanci s posla

Prema zakonu o radu neki izostanci s posla su potpuno opravdani. U tim nekim slučajevima poslodavac ne smije za tako nešto radniku oduzimati njegov godišnji odmor. Naime, godišnji odmor poslodavac dogovara sa radnikom te je on unaprijed isplaniran, a izostanci s posla se u to ne ubrajaju.

Postoje neki razlozi koji opravdavaju izostanak s posla. Ako se ustanete ujutro i krenete na posao, a otkazan je javni prijevoz zbog snijega ili nekog drugog razloga, tada je vaše kašnjenje opravdano. Smrtni slučaj, bolest ili neki hitni slučaj su također opravdani. Poslodavac u tim slučajevima ne smije skidati s plaće dio novca za kašnjenja ili slično, te nikako ne smije oduzeti dan ili više od godišnjeg odmora. 

Slobodni dani u vrijeme smrtnog slučaja

Svaki radnik ima pravo na slobodne dane u slučaju smrtnog slučaja u obitelji. Uža obitelj smatraju se srodnici po krvi u pravoj liniji. Propisano je Zakonom o radu da svaki radnik ima pravo na sedam dana plaćenog dopusta u slučaju smrti, poroda ili vjenčanja. Nije propisano zakonom koliko točno ide dana u kojem slučaju, te bi tako nešto trebalo pisati u Pravilniku o radu ili u kolektivnom ugovoru.

Kada dođe do smrtnog slučaja tada imate pravo uzeti slobodne dane. Sedam dana u godini propisano je zakonom za takve slučajeve, ali se vi dogovarate sa poslodavcem o broju slobodnih dana ili kako piše u ugovoru. Imajte na umu da vam poslodavac ne smije te slobodne dane uzimati od godišnjeg odmora, te da je vaše pravo dobiti par dana plaćenog dopusta. 

Što sa neiskorištenim godišnjim odmorom

Neiskorišteni godišnji odmor se po zakonu mora isplatiti. Ako je došlo do toga da niste iskoristili godišnji odmor iz nekog razloga tada vam to poslodavac mora nadoknaditi. Postoje tri vrste štete zaposlenika, izmakla korist što znači da je spriječeno povećanje imovine zaposleniku, zatim povreda prava osobnosti i šteta kojom se umanjuje nečija imovina, u ovom slučaju, zaposlenika. 

Ako dođe do ovakvih šteta tada je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku određenu naknadu za tu štetu. Visina se obračunava individualno ili ako je to propisano u kolektivnom ugovoru ili ugovoru između zaposlenika i poslodavca. Ukoliko ne piše u ugovoru, a zakonom nije propisana visina isplate u pojedinim slučajevima, tada visinu određuje sud ukoliko se zaposlenik obratio sudu, a može doći i do dogovora između poslodavca i zaposlenika. Prijava za neiskorišteni godišnji odmor treba se podnijeti u roku od tri godine te zaposlenik ne treba o tome obavijestiti poslodavca, a nakon pet godina slučaj odlazi u zastaru. 

Kašnjenje na posao - prekovremeni rad

Događa vam se da ponekad zakasnite na posao i to je nešto što se svima kad tad dogodi. Zbog kašnjenja na posao primorani ste ostati duže na poslu i to više od par minuta od onoga što ste zakasnili. Na taj način vas poslodavac na neki način kažnjava kako biste se potrudili da vam se to više ne događa. Ipak, s druge strane, ako je razlog vašeg kašnjenja opravdan tada niste dužni ostati duže niti tih par minuta.

Kada zakasnite par minuta trebate ostati tih par minuta duže na poslu kako biste odradili punih osam sati za koje ste plaćeni. Vaše tjedno radno vrijeme ne smije iznositi više od 40 sati, pa sve ono što odradite više ulazi u prekovremeni rad. Ostanete li duže od par minuta što ste zakasnili, primjerice pola sata ili duže tada vam poslodavac to mora platiti. Vaše je da odradite osam sati na dan, zakasnili vi ili ne na posao, a ako vam poslodavac ne plati duži ostanak na poslu ili morate odraditi duže nego što ste zakasnili, tada on krši zakon. Ako imate takvih problema na poslu sada se možete postaviti i razgovarati sa šefom i o onome što je propisano zakonom. naravno, uvijek je dobra opcija da ne kasnite na posao svojom krivicom.

Slobodan dan - lažno bolovanje

Jeste li ikada pomislili kako biste mogli javiti šefu da vam nije dobro i da nećete doći raditi iako to nije bio slučaj? Pa ako vi niste, drugi sigurno jesu. Istraživanja pokazuju da je zapravo veliki broj ljudi to napravilo barem jednom, ako ne i više puta. Jednostavno traže jedan dan bijega od posla i svakodnevnih obaveza, što ni ne čudi uz današnji užurbani život. 

Navodi se kako je najčešći izgovor za lažno bolovanje probavne smetnje, a šefa se obično zove u ranim jutarnjim satima. Savjetuje se, da ako želite, uzmete lažno bolovanje utorkom ili srijedom. Za ostale dane bi šef ipak mogao posumnjati u vaše razloge, pogotovo ponedjeljkom i petkom. Također, razlozi za uzimanje takvih slobodnih dana se navodi i male plaće, zahtjevan šef, preveliki obujam posla i slično. Ipak pripazite ukoliko uzmete lažno bolovanje, nije pametno izlaziti van u šetnje ili shopping centre kako ne biste naletili na nadređenog ili na šefa jer nikada ne znate tko se i gdje kreće.