Treba li zaposliti istraživača tržišta u sklopu organizacije ili izvan nje?
Mnogi su marketinški menadžeri često u dvojbi treba li se pri rješavanju marketinških problema koristiti vlastitim istraživačima tržišta ili vanjskim istraživačkim institucijama. Poslovne organizacije često prepuštaju neke od marketinških aktivnosti drugim organizacijama, tako da primjerice anketiranje obavlja neka marketinška institucija (agencija). Često se propagandne kampanje prepuštaju i agencijama za ekonomsku propagandu.
Pri odlučivanju treba li zaposliti vanjske specijaliste za rješavanje nekoga marketinškog problema treba uzeti u obzir sljedeće čimbenike:
- ekonomski čimbenici - odnosno može li vanjska institucija omogućiti informacije uz manje troškove
- ekipiranost organizacije - može li se uopće obaviti istraživački projekt u sklopu organizacije
- specijalna opremljenost organizacije - zahtijeva li izrada istraživačke studije posebnu opremu ili djelatnike kojih nema u organizaciji
- kontroverzni problemi - ako istraživačka studija treba riješiti vrlo kontroverzne probleme unutar organizacije, tada je istraživanje bolje obaviti izvan organizacije
- promocijske kampanje - općenito ih treba provoditi izvan organizacije
- rokovi - ako su rokovi kratki, mnogo je sigurnije koristiti se vanjskom institucijom
- tajnost - ako je potrebno ili bitno da istraživanje ostane tajnim, tada se ne zapošljava vanjska institucija.
Istraživanje “jedan na jedan”
Radi poboljšanja poslovnih odnosa, a time i povećanja učinkovitosti organizacija, probolemi istraživanja na poslovnom tržištu često se prevladavaju istraživanjem jedan na jedan. Istraživanje jedan na jedan otkriva važne odnose između kupca i ponuđača i daje mehanizme za poboljšanje njihove komunikacije i unapređenje postojećega poslovnog odnosa.
U izravnom kontaktu s kupcima, rukovoditelji dobivaju potrebne informacije i mogu promptno reagirati prilagođujući svoje ponašanje zahtjevima kupaca iskazanih putem prikupljenih informacija. Rukovoditelji, zatim informacije prosljeđuju menadžerima koji ih selektiraju i analiziraju radi utvrđivanja ovisnosti, trenda, pravila ili pak iznimki da bi mogli poduzeti korektivne radnje.
U istraživanju jedan na jedan posebnu pozornost treba posvetiti načinu prikupljanja podataka i njihovu korištenju. Potrebno je ispravno odlučiti s kime razgovarati, koje podatke dobiti, kako ih dobiti, kako podatke kontrolirati i primjenjivati. Posebice je važna reakcija organizacije na prikupljene podatke, ona mora biti brza i svrsishodna. U mnogim poslovnim slučajevima istraživanje jedan na jedan pokazalo se vrlo korisnim i to znatno više na poslovnom tržištu nego na tržištu široke potrošnje.
U istraživanju tržišta široke potrošnje pretpostavlja se da je jednaka važnost svakog kupca, ali na poslovnom, industrijskom tržištu potrošnje svi kupci nisu jednako važni. Veći su kupci naravno mnogo važniji od manjih kupaca. Zato je pri istraživanju jedan na jedan, iznimno bitno ne pasti u zamku prenaglašene važnosti potreba malih kupaca ili ih izjednačivati s potrebama većih, važnijih kupaca.
5 ključnih praksi upravljanja
PODIJELI:
Strateško planiranje
Valjano planiranje ključno je za uspjeh poduzeća. Tvrtka se prvo treba posvetiti utvrđivanju opće vizije, a zatim proizvesti detaljne ciljeve.
Učinkovito upravljanje
Dobri rukovoditelji su nužni. Njihovi zadaci uključuju razvoj i vođenje ljudi te saznavanje što ljudi misle o rukovoditeljima.
Kultura i komunikacija
Dobra komunikacija je važna, ljudi moraju znati što se očekuje od njih. Uprava treba stvoriti pozitivnu kulturu u kojoj se dobra komunikacija može ostvariti.
Razvoj Ijudi
Osoblje se mora razvijati do svog punog poten¬cijala. Sve razvojne potrebe trebaju se valjano identificirati te je potrebno izraditi plan razvoja.
Upravljanje učinkom
Zaposlenici moraju dobivati povratne informacije o kvaliteti svog rada. O pojedinačnom učinku treba se razgovarati i on treba biti prepoznat.
Benchmarking
Benchmarking je složen proces i moćan alat zato što može generirati promjene i poboljšanja. Važno je istaknuti da se on ne koristi iz čistog "larpurlartizma" dokazujući da se prate najnoviji svjetski trendovi, već se tim procesom uči kako postati bolji i efikasniji, a cijeli niz primjera iz svjetske prakse u profitnom sektoru svjedoče da primjena benchmarkinga u gospodarskoj praksi daje pozitivne efekte.
Benchmarking pomaže pri utvrđivanju koja su to područja (aktivnosti) najvažnija u procesu poboljšanja poslovanja, i to analizom unutarnjih i vanjskih čimbenika, to jest ukupnog okružja same poslovne organizacije te svih onih koji čine konkretnu organizaciju (njezinih zaposlenika, menadžmenta, dioničara...). Utvrđuje snage, slabosti i očite ili latentne prijetnje ključnih aktivnosti i programa djelovanja poslovne organizacije (svojevrsna pojednostavljena SWOT analiza). Olakšava razumijevanje vlastite i pozicije srodnih-komplementarnih gospodarskih subjekata (poslovnih organizacija) te kao krajnji rezultat omogućuje veće zadovoljstvo kupaca i poslovnih partnera. Pomaže u otkrivanju prilika za poboljšanje postojećih te za eliminaciju nepotrebnih i uvođenje novih poslova.
Ključni čimbenici uspjeha
Pri razvijanju strategije marketinga iznimno je važno utvrditi koji su to ključni čimbenici uspjeha za pojedine poslovne organizacije, odnosno cijele industrijske grane koje se bave istom ili srodnom djelatnošću, te razvijaju iste ili slične strategije marketinga.
Tako će, primjerice, banke i financijske institucije u Hrvatskoj ovisiti o barem pet ključnih čimbenika uspjeha:
- uspješnost u generiranju povjerenja komitenata u njihovo poslovanje (kompanije/organizacije i građani nakon sloma pojedinih banaka - npr. po-znati slučaj Glumine banke, nemaju bezrezervno povjerenje u sve financijske institucije)
- veličina, tradicija i dobri recentni poslovni rezultati
- fleksibilnost u poslovanju i raspoloživost raznolikih mogućnosti ulaganja sredstava i kreditiranja (npr. uvođenje kreditiranja kupnje robe široke potroš¬nje, osnivanje stambenih štedionica, upravljanje portfeljom i sl.)
- povoljna struktura plasmana
- stručnost i obrazovanost djelatnika, te spremnost za usvajanje unapređenja poslovanja i novih tehničkih i tehnoloških dostignuća (izdavanje običnih i poslovnih kreditnih kartica, bankomati, telefonsko bankarstvo, informacije na internetu...).