Brzizajam.com blog

Timski igrač u poslu, kako biti dobar vođa tima, što vas čini timskim igračem, kako bolje komunicirati i što je multitasking

  • Datum: 11. svibnja, 2018
  • Autor: brzizajam.com

Timski igrač u poslu

Niste posve sigurni što znači biti timski igrač, ali ste sigurno da je to dobro za posao. Kada radite sa puno kolega, tada može doći do nekih trzavica, svatko se bori za sebe i za svoj posao, te za svoj napredak u firmi. Neke firme imaju timske igrače koje stave u jednu skupinu, a onda ta grupa ljudi zajedno rade na raznim projektima. Firma odlučuje tko je sposoban za što pa se na temelju toga i sastavljaju takve grupe. 

Biti timski igrač znači biti spremni na izazove. Često se u timskom radu znaju dogoditi razne trzavice, ali kada se stvari malo drugačije gledaju onda sve ide lakše. Pozitivno razmišljanje je svakako dobrodošlo u tim. Negativnim razmišljanjem unosite negativnu energiju. Vrlo je bitno i poštivanje kolega, te prihvaćanje toga da su različiti. Na taj način se ponašate odgovorno i profesionalno. Pokušajte manje kritizirati druge već se više fokusirajte na posao i na to što želite postići. U timu su obično svi zaduženi za neke zadatke, obavljajte svoje i nemojte da to obavlja netko drugi umjesto vas. Razgovor je svakako poželjan, ako imate ideja ili se s nečime ne slažete tada biste to trebali i reći. Zapamtite da biti timski igrač nije lako, ali ako se vi počnete ponašati kao pravi igra onda će to prihvatiti i drugi.

Kako biti dobar vođa tima

Ako je osnaživanje zaposlenih preduvjet dobrog odnosa između menadžera i zaposlenika, kao i poticaj zaposlenima da dobro postupaju prema svojim klijentima, onda organizacija mora imati strategiju koja će osigurati da rukovoditelji budu manje šefovi i ocjenjivači, a više partneri i davatelji poticaja. No, što je zapravo „prava" strategija ili stil rukovođenja? Ljudi su dugo mislili da postoje samo dva stila rukovođenja, autokratski i demokratski. Ljudi su nekoć stalno vikali jedni na druge, svaki iz svog tabora, inzistirajući da je njihov stil bolji od drugog. Autokratski menadžeri optuživali su demokratske menadžere da su premekani i preblagi, dok su demokratski menadžeri svoje autokratske kolege često zvali prestrogima I dominantnima.

Verujemo da su menadžeri koji svrstavaju sami sebe u ove ekstreme nužno neučinkoviti „polumenadžeri". „Cjeloviti" menadžeri fleksibilni su i svoj rukovoditeljski stil mogu prilagoditi svakoj situaciji. Je li njihov podređeni nov i nedovoljno iskusan da bi mogao obaviti zadatak koji je dobio? U tom slučaju potrebno mu je više uputa i smjernica. Je li podređeni iskusan i ima razvijene vještine? Takva osoba treba manje praktičnog nadzora. U stvarnosti je svatko od nas na različitoj razini profesionalnog razvoja, ovisno o prirodi zadatka koji obavljamo u određenom trenutku.

Da bi moglo iz ljudi izvući ono najbolje, rukovođenje mora biti usklađeno s razinom profesionainog razvoja ljudi kojima rukovodi. Pretjerani nadzor ili nedovoljan nadzor (tj. davanje previše ili premalo uputa zaposlenima) ima negativan utjecaj na profesionalni razvoj zaposlenih. Zbog toga je vrlo važno uskladiti stil rukovođenja s razinom profesionalnog razvoja zaposlenoga. Ova strategija usklađivanja temelj je Situacijskog rukovođenja, modela rukovođenja koji je već godinama priznat kao učinkoviti pristup upravljanju i motiviranju ljudi, jer otvara komunikacijske kanale i potiče partnerstvo između rukovoditelja i zaposlenih koje rukovoditelj podupire, i o kojima ovisi. Ovakav model rukovođenja temelji se na uvjerenjima da se ljudi mogu i žele profesionalno razvijati i da ne postoji jedan najbolji stil rukovođenja koji bi potaknuo takav razvoj.

Što vas čini timskim igračem

Cilj timskog igrača je postići definirane rezultate s najvećim uspjehom, razvijati samoodgovornost uz posredno vođenje i optimiranje vanjskih uvjeta, te razlikovati između sadržajne i odnosne razine međusobne komunikacije unutar tima. Timsku stvarnost predstavljaju konflikti, međusobni pritisci i blokade, neuspješnost, strah od omalovažavanja vlastitog Ja i želja za njegovim uzdizanjem. Zbog straha članovi tima nisu otvoreni i iskreni, ne koriste inicijativu. Dominiraju pravdanje i prkošenje, svađa zbog kompetentnosti, povlačenje zbog povrijeđenosti, kontraproduktivne aktivnosti. Članovi tima teže jačanju vlastite moći. Nesposobni su staviti se u položaj suradnika i relativizirati vlastita stanovišta. U međusobnoj borbi razvijaju se frakcije, podižu unutarnje barikade i "kopaju" rovovi. Svako neopravdano uzdizanje Ja nosi klicu nesreće, kao i zatvor lažnog imidža. Prevladava mišljenje da naše intuitivno zapažanje koje namećemo vanjskom objektivnom svijetu drugi vide, osjećaju i vrednuju kao i mi. Svaki suradnik ima drugu perspektivu na svijet, različitu od naše, i u svakoj od njih se skriva mali dio stvarne istine.

Timski igrač ima sposobnost da se ne ljuti na drukčije poglede suradnika, već ih shvatimo kao osobno obogaćenje. Potrebno je relativizirati svoj pogled i uživjeti se, koliko je to moguće, u zapažanja i doživljavanja suradnika, U uzajamnoj korekturi nastaje sve ve-ći prostor za obogaćenje zajedničke stvarnosti i mišljenja, u kojemu se ideje mogu slobodno i spontano obogaćivati i širiti preko granica pojedinaca.

Tako nastaje kompleksnija, bogatija, ali i objektivnija timska stvarnost koja nije samo zbroj pojedinih subjektivnih stvarnosti pojedinih članova tima, nego njihova nadsumativna razina, nešto više i realnije od samog zbroja pojedinačnih mišljenja i doživljavanja članova tima. Tu je naročito potrebna vrlina tolerancije, a to znači sposobnost prihvaćanja, uživljavanja i uvažavanja različitosti mišljenja, zapažanja i doživljavanja drugih članova tima. Osim toga, timske sinergije nema ako suradnici ne posjeduju vrlinu osobne skromnosti, a to znači uvida u granice svog zapažanja, razmišljanja i prosuđivanja kako o sebi tako i o svijetu oko sebe. Samo uz tu vrlinu sposobni smo prihvatiti činjenicu da drugi kraj nas može ne samo drukčije, nego i bolje od nas opažati, tumačiti i vrednovati vanjska događanja i zajedničke probleme tima.

Kako bolje komunicirati

Kvalitetna komunikacija zahtijeva međusobno uživljavanje i raspitivanje kao i zajedničko traženje barem zrnaca istine uz izražavanje međusobnog uvažavanja. Uživljavanje znači dokučiti način razmišljanja partnera i prepoznati njegove emocije, a nama da razumijemo njega I njegov problem te tako doprinesemo rješavanju eventualnog konflikta. Također je važno traženje zrnca istine u onome što partner govori i pronalaženje mogućnosti slaganja.

U takvoj komunikaciji važno je koristiti Ja-poruke i Ja-govor, a izbjegavati prikrivene i otvorene Ti-poruke i Ti-govor. Da bismo doznali što partner misli i osjeća, moramo jasno izražavati vlastite misli i osjećaje u Ja-porukama. Dakle, naša komunikacija mora odražavati ono što stvarno mislimo i osjećamo, ako želimo doznati što naš partner misli i osjeća govorom. U razgovoru treba pokazati uvažavanje partnera. Svi želimo biti voljeni, cijenjeni i priznati, svi se bojimo sugovornikova odbijanja. Kvalitetna komunikacija traži bezuvjetno prihvaćanje sebe i drugih.

U komunikaciji su najvažnije emocije, na njih treba utjecati I usmjeravati ih u pravom pravcu. Rad na svojim emocijama nije važan samo za komunikaciju, nego koristi i u svim drugim područjima života. Dovodi do nove životne filozofije od interesa za pojedince i čitav tim. Za tim je veoma važno neposredno, a ne posredno izražavanje ili čak potiskivanje vlastitih emocija. Svaki tim ima svoju ne samo vanjsku, nego i unutarnju, ne samo racionalnu, nego i emocionalnu stvarnost, kako na razini tima u cjelini, tako i na razini svakog njegovog pojedinog člana. To je zapravo"duša" tima, njegova unutarnja, emocionalna, duhovna stvarnost.  Ona je na prvi pogled nevidljiva, ali ima itekako vidljive bilo pozitivne, bilo negativne posljedice i na neki način određuje kako kvalitetu timskog rada tako i trajanje tima.

Što je multitasking

Multitasking je sposobnost istovremenog obavljanja više zadataka. Hvaljena sposobnost multitaskinga predstavlja dvosjekli mač za produktivnost na poslu – puno je bolje naizmjenično se posvećivati samo jednom zadatku. Iako je multitasking u našoj kulturi cijenjena sposobnost, najčešće vodi do zbrke i  usporava vas više negoli da se prepustite svakom zadatku pojedinačno. Nismo programirani da sve radimo u isto vrijeme i nepažljivi multitasking može nas dovesti do skupih grešaka. Multitasking je zajednička karakteristika mlađih generacija.

Djeca danas prosječno provode gotovo 50 sati tjedno uz medije i zabavne medijske sadržaje, a gotovo svo to vrijeme posvećeni su multitaskingu. Ona istovremeno čitaju, slušaju glazbu i prate serije na televiziji, a po potrebi će i natipkati SMS. No, multitasking nije rezerviran samo za djecu, jer i odrasli mogu istovremeno raditi, slušati glazbu i tijekom radnog vremena 30-40 puta provjeriti e-mail ili Facebook profil. Gotovo da je došlo vrijeme u kojem oni koji ne mogu istovremeno sve navedeno pratiti, jednostavno zaostaju.  Ponekad to brzinsko procesuiranje ima svoju cijenu. Kada djeca istovremeno rade više stvari, njihovi mozgovi troše iznimno puno energije u donošenju brzinskih odluka te na reakcije na stimulanse iz okoline, pa ostaje malo mentalnih kapaciteta za procese razumijevanja i pamćenja. Izraz multitasking je preuzet iz terminologije informatike i računalstva. 

Multitasking označava višeprogramski rad i predstavlja sposobnost računala da istovremeno radi na dva ili više programa. Naš mozak nije stvoren za obavljanje više stvari istovremeno. Dizajniran je da se trenutno usredotoči samo na jednu stvar, a bombardiranje s informacijama vjerojatno će usporiti njegov rad. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Londonu pokazalo je kako je kod ispitanika koji su obavljali više stvari istovremeno zabilježen privremeni pad kvocijenta inteligencije sličan onom nakon neprospavane noći. Obrada više različitih informacija je napad na ljudski mozak. Ljudi koji su bili redovito izloženi višestrukim tokovima elektronskih informacija, nisu u stanju da selektivno zapažaju, imaju lošu memoriju, i teško mogu da se prebacuju sa jednog zadatka na drugi. Dakle, morali bismo upozoriti osobe sklone multitaskingu da im je mozak u opasnosti.