Prekovremeni rad ne smije biti pravilo u poslovanju, već iznimka dopuštena samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. Nije zakonito da radnik kontinuirano u duljem razdoblju radi prekovremeno. Takva situacija upućuje na potrebu povećanja broja zaposlenih radnika. Radnik smije prekovremeno raditi najviše osam sati na tjedan, 32 sata na mjesec, odnosno 180 sati na godinu. Ako prekovremeno radi četiri tjedna uzastopno ili 12 tjedana u kalendarskoj godini, poslodavac mora o tome obavijestiti inspektora rada. Radnici koji rade prekovremeno imaju pravona povećanu plaću. Europska je studija pokazala da prekovremeni rad može loše utjecati na zdravlje srca. Osobe koje su radile barem 10 sati na dan su imale za 60% veći rizik od stvaranja zdravstvenih problema vezanih uz srce kao što su nefatalni srčani udari od osoba koje ne rade prekovremeno. Osobe koje rade prekovremeno najčešće su više agresivne, natjecateljski nastrojene, napete i općenito neprijateljski raspoložene, a vrlo često će raditi i kada su bolesne umjesto da potraže liječničku pomoć. Liječnici bi trebali biti svjesni rizika prekovremenog rada i ozbiljno shvatiti simptome kao što je bol u prsima, pratiti i liječiti priznate kardiovaskularne čimbenike rizika, osobito krvni tlak, te savjetovati prikladnu promjenu životnog stila.No, iako posao može negativno utjecati na čovjekovo zdravlje, tako može i dugotrajna nezaposlenost. Istraživanje koje je predstavljeno tijekom kongresnog sastanka o psihološkim prednostima zaposlenosti i utjecaja nezaposlenosti je otkrilo da nezaposlenost može pokrenuti probleme vezane uz mentalno zdravlje.